Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Svetska, grčka, a naša drama

Komentari (61) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 utorak, 25 maj 2010 15:41
Stojan Stanojević
Zato još jednom ističem potrebu hitnog formiranja istinske elite iz niza društvenih, ali i drugih nauka, koja bi formulisala viziju društvenog i privrednog sistema koja bi se, nakon svestranog razmatranja, na Parlamentu, konsenzusom prihvatila i kasnije dosledno sprovodila. Bez toga Srbija će zapadati u sve veću ekonomsku i društvenu krizu, pa će sve više postajati ukleta zemlja, pre svega, staračkog stanovništva.


Ovo je zaključak i suština Vašeg članka. Ali, postavljam Vam pitanje da li postoji makar jedan čovek iz te "istinske elite", a da je član vladajuće strukture. Ja ne znam za takvog.
Preporuke:
0
0
2 utorak, 25 maj 2010 16:13
Petrushin
Sta to profesor Kovacevic predlaze?

Da ovi sto su nas doveli do provalije, sami u nju skoce i priznaju da su nas njihovom 'pamecu' do nje doveli? "Tudja ruka svrab ne chese", pa ni ova kripto-komunisticka elita sigorno nece - jos manje zna, kako izaci iz ovog haosa.

Samo da bi se pokrilo ovih danasnjih 10% BDP-a - koji se izdvaja za reprogramiranje duga uvozno-tajkunskog lobija, treba u najmanj ruku RAST proizvodnje od 10%. To vise ni Kina ne moze da postize.

Ako industrijska prizvodnja opada, a ne raste, i to je njen buduci TREND, problem je doci do bilo kakvog rasta, a ne 10-procentnog.

U ovako losim privrednim uslovima, uvijek kao pravilo imate odliv kapitala, posebno u ovim nasim, kada je vecinski kapital stranog porijekla (Srbija danas duguje oko €25 milijardi samo evropskim bankama (BIS Report)).

Odliv kapitala uslovljava pad dinara, koji povecava spoljni dug za isti procenat, samim tim veci udio BDP-a je potreban za otplatu tog istog (sada vec uvecanog) duga. stednja je sve manja, jer su kamate na uzete kredite sve vece; zaduzenost privrede i stanovnistva raste; pad dinara uslovljava da drzava negdje kaze STOP i pocne da stampa dinare da bi zaustavila dalji njegov pad; devize napustraju zemlju, jer niko vise ne vjeruje da je cuvanje ustedjevine sigurno u njima.

Odliv mozgova, padom valute i standarda, proporcionalno se uvecava; nezaposlenost raste - zbog manje profitabilnosti i uvecanih bankrota; priliv doznaka iz inostranstva se smanjuje zbog vece nezaposlenosti u tim zemljama; SDI se umanjuje zbog sve gore situacije u privredi i finansijama drzave; drzava nema sredstava da samostalno finansira neki izvesticioni fond, program ili banku za razvoj;

Evrpskim drzavama treba oko 2.2triliona evra novih zaduzivanja da bi se odrzala sadasnja proizvodnja i postojece kreditne linije.

Taj novac ce uticati na ODLIV investicija iz SEE zemalja. Jedini novac na koji Srbija moze da racuna je skupi kapital (ovdje pogledati nas kredit-rejting).
Preporuke:
0
0
3 utorak, 25 maj 2010 16:27
Petrushin
MLAĐEN KOVAČEVIĆ: SVETSKA EKONOMSKA KRIZA I SRBIJA

http://www.raskrsca.tv/index.php?option=com_hwdvideoshare&task=viewvideo&Itemid=53&video_id=153
Preporuke:
0
0
4 utorak, 25 maj 2010 16:47
Troglavski
Svi se slazu da je u Grckoj kriza.

Medjutim, ne slazemo se s tim sta je korjen i sta je prouzrokovalo krizu.

Jedan od uzroka su i rejting agencije koje sada Mladjan OPET navodi. Po toj listi konkurentnosti Grcka je ispred Rusije. Pitam se da li bi radije ulozio pare u Grcku ili Rusiju.

Isto tako navodi se i BRUTO PROIZVOD kao nekakvo mjerilo?!

Ludwig von Mises kaze: "Pokusavati da zakljucis bilo sta posmatrajuci bruto proizvod, je kao da mjereci dimenzije piramida pokusavas da zakljucis tajne svemira."

Prava mjera je npr: koliko imas bolnicarki na 1000 stanovnika, potrosnja struje, ...
Preporuke:
0
0
5 utorak, 25 maj 2010 17:25
Petrushin
Beogad -- Ministar ekonomije Mlađan Dinkić rekao je da Srbija ne treba da bude prva u zakonskom regulisanju poslovanja "of šor" kompanija, već treba da sačeka Evropu.

"Trenutno se u Evropi vodi debata, ali još nema promene zakonodavstva, tako da Srbija sigurno ne bi trebalo da bude prva koja to menja", rekao je Dinkić.

Prema njegovim rečima Srbija bi "trebalo da prati ono što rade Nemačka, Francuska i Italija i druge zemlje".

Dinkić je ocenio da bi bilo dobro da se u Evropi usvoji kodeks po kojem bi sedišta i osnivači nacionalnih preduzeća trebalo da budu u zemljama gde te kompanije rade, ali je naglasio da je pitanje multinacionalnih kompanija mnogo šire i ozbiljnije.

"Srbija mora da sledi evropsko zakonodavstvo. Ukoliko Evropa bude menjala svoje zakonodavstvo u tom pravcu sigurno je da će Srbija to slediti", naglasio je Dinkić, koji je i potpredsednik vlade i dodao da će to biti posao Kancelarije za pridruživanje Evropskoj uniji.

B92



Mala digresija, a povodom profesorove price da nam treba narodno i nacionalno JEDINSTVO i VLADA SPASA:

Dinkic ovdje jasno porucuje - i interpertira - da Srbiji ne treba Ustav i pravna drzava, nego TREBA da za sve pita EU.

To se zove PODANISTVO.

Dinkica zaboravlja da ga nije izabrala EU na ovu funkciju, nego srpski gradjani/n.

Covjek koji ovako nesto predlozi i izlozi treba pod hitno da podnese ostavku! On ne postuje srpski ustav, jos manje one, koji su ga izglasali da cuva taj Ustav! Srpski Ustav je za njega "soft law" i podredjen je EU zakonima i amandmanima!?

On ovdje izigrava tetka Persu Miskovicu, koji zeli jos jednom da izbjegne placanje poreza drzavi u kojoj je napravio PROFIT.

"Majcica Srbija" je tajkunima samo dobra za cerupanje! A poslije cherupanja mogu Barbados i London!

E, to je ono profesore, sto zaboraviste da napisete:

Od onih €16 milijardi, koje je srpska privreda zaduzila u inostranstvu 3/4 otpada na tajkune i njihove marifetluke
Preporuke:
0
0
6 utorak, 25 maj 2010 18:37
Baja Patak
Nemam nikakve ekonomske kvalifikacije: to je otprilike kao i : ne znam da snesem jaje, ali znam šta je mućak. U Grčkoj već 16 godina provodim po više od tri meseca (leti) godišnje, a Srbiju posećujem par puta godišnje po desetak dana. Ni u jednoj, ni u drugoj zemlji nemam nikakve ekonomske interese. U Grčkoj ne pratim društvena i politička zbivanja, a u Srbiji pratim sa pažnjom (u njoj sam se i rodio, ali već mnogo decenija ne živim). Obe zemlje i te narode volim. Jedno vreme sam bio ubeđen da su za sve neprilike/neuređenosti/javašluke/svinjarije u Srbiji krivi viševekovna osmanlijska i petodecenijska komunisitčka okupacija (koja se u Srbiji ustvari i danas nastavlja u kamufliranom obliku). Grčka – bar onaj deo u kome boravim (Jonska ostrva) me je bolno izlečila od te zablude. Tamo ni osmanlije tokom vekova, ni komunisti (tokom građanskog rata) nisu smeli “ni da primirišu“. Vrlo mi je neprijatno da oslobađam odgovornosti osmanlije i komuniste, ali ipak.... nema razlika između Srbije i (tog – kroz istoriju najslobodnijeg dela) Grčke. Nema efikasnosti organizacije rada, nema uređenosti ulica, puteva, gradova, nema pristojne državne ni lokalne uprave, nema pristojne i efikasne policije, nema pristojne ni efikasne zdravstvene službe. Samo divna klima i more... U Srbiji izgovor se može tražiti u nedostatku para , ali u Grčkoj poslednjih decenija – ni u tome. Nisam ni sociolog, ni psiholog – ali mislim da klima i društveni razvoj svakako imaju uticaja. Ono što me ispunjava pesimizmom je primer Grčke: decenijama je u nju sipan novac – ali nepotizam, klijentelizam, korupcija nikada nisu bolje cvetali (kao i u Srbiji). Ni Srbiji novac ne bi pomogao (pojedincima – da). Jednostavan sam i odavno sam zaključio - za leto: Grčka, za sentimentalne i porodične posete: Srbija, ali za normalan život: Severozapadna Evropa. Profesorov predlog je sjajan, ali ni najkvalitetnije seme bačeno na beton ne može da nikne. Bar da je beton, pa da ga probiješ – ali mnogo je, mnogo složenije i bolnije.
Preporuke:
0
0
7 utorak, 25 maj 2010 21:10
Nikola Turajlić
Uvaženi profesor me je ovim tekstom neprijatno iznenadio, u toliko što se ne drži struke, već "kosi" veoma široko, a vrlo površno.
Isti se upušta u ocenu celokupne krize modernog društva počev od ekonomike i etike, demografije i etnografije itd., a na kraju daje zaključke o najbitnijim problemima, koji nisu u korelaciji sa realnošću.
To što je autor bio u stalnoj "opoziciji" vladinim bezumnim ekspertima, u provodjenju neoliberalne ekonomske politike u tranziciji Srbije, ostavljalo je kod mene pogrešan dojam da je isti ušao u suštinsku problematiku kapitalizma.
No da predjem na moje zamjerke tekstu.
Stari dobri Marks je otkrio strukturnu grešku u genetskom kodu kapitalizma, tj, nemogućnost održavanja ravnoteže izmedju proizvodnje i potrošnje roba i usluga. Istina on je stavio težište na izvlačenje profita iz procesa, dok se u modernom društvu novac izvlači u ogromnim količinama u penzionu i drugu štednju stanovništva ili devizne rezerve država (desetine biliona dolara) i druge namjene. Ovaj novac se putem kredita (državama, firmama i stanovništvu) vraćao u potrošnju, sve do trenutka kada je nastala sveopšta prezaduženost odnosno kreditna nesposobnost većine dosadašnjih korisnika kredita.
Kreditne institucije su izrazito smanjile davanje novih kredita, a stare ne reprogramiraju, tako da potrošnja roba i usluga izrazito opada, što izaziva pojavu postepenog i nezaustavljivog trajnog pada proizvodnje i zaposlenosti. Kako se celokupna ekonomska i društvena aktivnost temelji na potrošnji (profit, porezi, plaće) to će njeno stalno opadanjenje uzrokovati postepeno zamiranje istih aktivnosti.
To je nažalost stravična istina, a "sve ostalo je varka".
Kapitalističke elite su svesne "katastrofe" i zamajavaju javnost jadnom "optimističkom propagandom", u nastojnju da ne talasaju.
Ekonomska naučna elita problem sagledava, ali ga ne "obnaroduje", jer za isti ne postoji rešenje.
U nastavku teksta ću se osvrnuti na nekoliko autorovih zaključaka.
Preporuke:
0
0
8 utorak, 25 maj 2010 22:09
Nikola Kosanović
Rezolucija Evropskog udruženja sudija o postupcima Vlade Srbije daje za pravo svima onima koji su ukazivali na nezakonitosti u "reformi" pravosuđa. Društvo sudija je o tome izdalo saopštenje. "Rezolucija je usvojena 7. maja 2010. godine na godišnjem sastanku Evropskog udruženja sudija održanom u Bordou. Kao i u svim ostalim međunarodnim dokumentima kojima se, bez izuzetka, konstatuju značajni nedostaci sprovedenog reizbora u Srbiji, Evropsko udruženje sudija zahteva od srpskih vlasti da se ovi nedostaci otklone što pre, uz potpuno poštovanje svih aspekata Deklaracije Konsultativnog veća evropskih sudija (CCJE) iz aprila meseca 2010. godine.
To znači da se Rezolucijom iz Bordoa traži ne samo da se nereizabranim sudijama dostaviti pisano obaveštenje o konkretnim razlozima zbog kojih im je prestala sudijska funkcija, već i da im se garantuje efektivni pravni lek pred nezavisnim telom, sastavljenom od sudija imenovanih prema kriterijumima i u postupku dogovorenim od strane relevantnih aktera, kao i primena odgovarajućih procesnih garancija iz Evropske konvencije, pri čemu bi međunarodna tela, poput Venecijanske komisije i CCJE, kao i međunarodna i nacionalna udruženja sudija, trebalo da budu pridružena ovoj nezavisnoj instanci u svojstvu posmatrača. Konačno, zahteva se i da se, tokom revizije odluka o prestanku sudijske funkcije, smenjenim sudijama omoguće dovoljna sredstva za podmirenje životnih troškova.
Nepodeljeni stavovi evropskih sudija, stručnjaka i institucija, ukazuju na logičan zaključak o tome kakav bi bio ishod postupka po žalbama nereizabranih srpskih sudija i tužilaca pred Sudom u Strazburu. Zato je krajnje vreme da srpske vlasti, ukoliko su im evropske integracije zaista cilj, otvoreno priznaju da su i kakvi su propusti u reizboru učinjeni, odnosno da prihvate jasne i dobronamerne sugestije evropskih institucija i što pre otklone sve propuste."
Preporuke:
0
0
9 sreda, 26 maj 2010 06:58
ban mirko
Verodostojno opisano stanje. problem je sto postoje ti neki mali ventili kroz koje mozgovi odlaze pa se postavlja pitanje da li ce uopste ostati neko u srbiji ko bi mogao da formira kriticnu masu neophodnu za sprovodjenje programa oporavka...
Preporuke:
0
0
10 sreda, 26 maj 2010 08:09
Alarm
Profesor Mlađan Kovačević je mirno i akademski ukazao na bezizlaz u kome se našla cela zemlja. Apsolutno su sazreli uslovi za smenu pohabanog a zapravo potpuno porušenog i beživotnog sistema u koji su nas upregli vlastodršci Petog oktobra. Nema više konsenzusa za njihovo dalje ostajanje na vlasti ali i sstema koji su potom forsirano nametnuli. Trebalo bi i teorijski i praktično povesti najžešču borbu protiv užasnih budalaština i nelogičnosti koje nam iz dana u dan plasiraju njihovi ideolozi ali i praktični sprovodnici ovakvog nauma. Njihova imena bi morala postati javne mete kritike bez ikakvog zazora. Pozvati narod da se u takvom sukobu javno opredeli. U pitanju je nacionalni i društveni interes za takvom akcijom najhitnijeg prioriteta. Partija ili pokret, skoro je svejedno ali da se mora promptno delovati to je sasvim izvesno. Svako otezanje gura celo društvo u još strašniju tragediju. Na meti kritike i osude morala bi se naći jednako, pozicija i opozicija, jer se skoro ni u jednom segmentu ne razlikuju. Što je moguće pre uspostavljati veze sa sličnim snagama van zemlje jer današnja kriza gura ka manje više jedinstvenom rešenju na globalnom planu.
Preporuke:
0
0
11 sreda, 26 maj 2010 12:31
Vukadin
Dosta toga je rečeno o krizi, kojoj još tepaju SEKA, a jasno je da je to jedna kriza, koja kao i ONA ima dva pika (onda je to bilo 1929. i 1931, i sad je nekako u razmaku od dve godine). Da kažem nešto što možda na ovom sajtu nisam rekao.
Kriza se može objasniti onim što je opisao Špengler kao Propast Zapada, a odnosi se na svaku kulturu, kad joj istekne rok trajanja, ili period poluraspada. Prvo se događa ono što je Špengler pre skoro sto godina nazvao pobeda finansijskog nad istorijskim kapitalom. Onda ipak "krv" pobeđuje novac, ali tu već imamo raspad institucija koje gube značaj, mada se kao fosilizovane mogu dugo očuvati. Jer onda sve postaje gola sila - cezarizam.
Manje "metafizički", Zapad je izgubio trku u konkurentnosti sa Istokom (pre svega, naravno, NR Kinom). Stvar pogoršava to što je ugaoni kamen vrednosnog sistema da se mora bolje živeti od svojih roditelja (nije čovek oduvek tako razmišljao). Pre se to postizalo napornim radom, inovacijama, razbijanjem tabua. Tehničkih inovacija još ima, mada je drugo pitanje kako su raspoređene. Na naporni rad se sve manje računa. Najzad, postavljen je kao nedodirljiv tabu mit o "kraju istorije". Iako svi znaju da je car go, pa mnogi to i otvoreno kažu, niko ne nudi alternativu, niti je to u stanju.
Svejedno, konkurencija je nemilosrdna. Kako su oni to rešavali? U Americi kreditima, u Evropi zadržavanjem nerealnih subvencija. Američki sistem je bolji po državu (mislim na vlast, ergo tu spada i privatni kapital), a gori po stanovnika. Za evropski važi obrnuto. Ko lično bankrotira nema šta da se mnogo buni. Može eventualno da pojedinačno "prsne", što je druga stvar. Ali kome hoće da ukinu prava koja stoje u zakonima - penzije, subvencije, zaštita od otkaza - e taj će praviti frku. Dodatno stvar komplikuje to što je Amerika i kao država prezadužena, dok Evropa ima impotentan sistem ekonomskog i monetarnog odlučivanja.
Preporuke:
0
0
12 sreda, 26 maj 2010 16:52
Jasna Simonović
Lepo objašnjenje, ali....
“Formiranje elite” i to “istinske”, i to “da formuliše viziju drištvenog i privrednog sistema”, pa još da se “svestrano razmotri, na Parlamentu i konsenzusom prihvati” nije praktični predlog već samo pravi teorijski profesorski vapaj u praznoj učionici i u praznoj “zbornici”...I vapaj ponekad ima smisla, dosegne visoko, ali ne bi trebalo da se završava “pretnjom” i strahom od “uklete zemlje”, već “radarima” za zaustavljanje krize i kočnicama za zaustavljanje leta iznad sopstvene realnosti...
Pa se tako slažem sa komentarom Stojana Stanojevića....

Slažem se i sa komentarom Baje Patka, ali ne znam šta ima da se “najkvalitetnije seme baca na beton” kad su najkvalitetniji obično “ispod betona” i niču i kroz beton (tu lekciju definitivno sam naučila kada sam pre nekoliko godina primetila tananim “stručak” koji je bio iznikao iz debelog betona u mojoj garaži!), ali svakako nije na odmet da se, kao što predlažete, malo pripomogne da brže proklija...

Najviše mi se, međutim, sviđa komentar “Ban Mirka” koji kaže : “...problem je sto postoje ti neki mali ventili kroz koje mozgovi odlaze...”...
Ima li nekoga da je naučio lekciju o ventilima? Internet, stipendije, autorska prava, generalna zastupstva, vlasništvo, itd ventilima...ako ne, barem neka nam neko profesionalno objasni čije ventile koristimo po kućama, koja firma, koja država, koji porez, koji uvoznik, koji serviser, preprodavac, itd...
Mali ventili, ventilčići...tako mali, a tako važni!
A “Ban Mirko” dalje kaže “..pa se postavlja pitanje da li ce uopste ostati neko u srbiji ko bi mogao da formira kriticnu masu neophodnu za sprovodjenje programa oporavka”...Kakav divan zaključak...Neuklet...
Preporuke:
0
0
13 sreda, 26 maj 2010 17:01
Petrushin
Nesto u vezi tvrdnje, da se kriza ne mora da prenese u Srbiju:

Romanian index plummets 11%


European stocks fell to an eight-month closing low, with central and eastern markets suffering the heaviest losses as weakness in the Spanish banking sector confirmed investors' fears about a spreading eurozone debt crisis.

Romania's BET index tumbled 11 per cent to 4,365.99, a seven-month low, on concerns about looming strikes against government cost-cutting measures.

Russia's Micex index also dropped to a seven-month low, down 5.7 per cent to 1,197.39, as the price of crude oil - the country's chief export earner - declined below $68 a barrel in New York.

The Micex yesterday entered technical bear-market territory, with its decline from an April peak now exceeding the 20 per cent threshold.

Ukraine's PFTS index lost all its gains for the year so far, sinking 6.2 per cent to 613.18 as discussions between the International Monetary Fund and the government about the country's debt stumbled over budgetary disagreements, according to analysts at BNP Paribas.

Turkey's ISE National index slid 4.2 per cent to 52,257.07 after Credit Suisse downgraded the country's banks.

The Budapest Stock Exchange fell 4.6 per cent to 20,679.55 while the Prague Stock Exchange lost 5.2 per cent to 1,097.

The FTSE Eurofirst 300 sank to its lowest closing level since early September 2009, losing 2.4 per cent to 949.87, led by heavy losses in the banking sector.

The declines mirrored the steep losses from the US and Asia, triggered mainly by the Spanish central bank's bail-out of a regional lender over the weekend.

The Ibex 35 in Spain sank 3.1 per cent to 9,004.4, its lowest closing level since May 2009.

Europe's leading indices were also lower. France's CAC 40 shed 2.9 per cent to 3,331.29 while the Xetra Dax in Germany declined 2.3 per cent to 5,670.04 after news that Germany might widen the ban on speculative trades to cover all shares.

FT.COM
Preporuke:
0
0
14 sreda, 26 maj 2010 17:46
Nikola Turajlić
U osvrtu na nekoliko autorovih zaključaka iznet ću svoje potpuno suprotno mišljenje.
Autorova tvrdnja da će ekonomska i društvena kriza u Grčkoj biti ublažena upumpavanjem ogromnih količina sredstava iz inostranstva je potpuno neosnovana.
Od 110 milijardi EUR u Grčkoj neće ostati ni centa, već će se isti novac transferirati poveriocima. Dakle odobrenim kreditima Grčkoj, od strane MMF i EU će se reprogramirati grčki dugovi, što znači privremeno rešiti njena dužnička kriza.
Grčka će se u nametnutom rešavanju svoje ekonomske i društvene krize morati osloniti "u se i u svoje kljuse". Ovo pre svega znači radikalno smanjenje državnih troškova (plaća, penzija, otpuštanje viška zaposlenih i sl.), što će dovesti do pada potrošnje i s njom vezane proizvodnje i zaposlenosti, odnosno smanjenja državnih prihoda od poreza i "doprinosa", što će ponovno otežavati plaćanje dugova i izazvati novu dužničku krizu.
Dakle ekonomska i socijalna kriza u Grčkoj neće biti ublažena, već će eskalirati sa nepredvidivim posledicama.
Čitaocima ostavljam da naprave paralelu izmedju Srbije i Grčke, uporedjujući veličinu duga i BDP, sa time da prva nema za sobom EU.
Autor lamentira nad negativnim rastom nataliteta i odlivom mozgova iz Srbije.
Ove dve činjenice su pozitivne za Srbiju, u prethodnom, sadašnjem i u budućem razdoblju.
Kako je Srbija "prisegla" da neće više ratovati, to joj neće faliti vojnika. Na drugoj strani imat će manje troškove ishrane, školstva, zdravstva, administracije, socijalnih službi i dr.
Odliv mozgova iz Srbije je takodjer pozitiva, jer ovi nemaju šansu u Srbiji na zaposlenje, a kamoli na stručno usavršavanje, a izvana će verovatno i poslati poneku konvertibilnu novčanicu. Dakle radi se o "izvozu" mozgova, a ne odlivu.
Profesorov apel za formiranje "odbora" od srpske elite, koji bi formulisao viziju društvenog i privrednog sistema, već prelazi u nenaučnu fantastiku (puste želje).
U svakom slučaju držim autora za jednog, od malog broja časnih ljudi u Srbiji.
Preporuke:
0
0
15 sreda, 26 maj 2010 18:13
Milan
Sajt na kome se moze naci knjiga koja je vrlo korisna za ovu temu
http://www.manastir-lepavina.org/arhiva/novosti/index.php/weblog/category/DUHOVNE%20POUKE%20I%20BESEDE/P180/

a da bi se zainteresovali dati su i odlomci iz nje

Duhovne besede i pouke starca Antonija

Sticanje se moze smatrati najvaznijim karakteristikom novog pogleda na svet, jer novac i stvari postaju vredniji od morala, duhovnosti..
A sada bih zapoceo sa vidjenjem i o tome sta ce se sve desavati u ne tako dalekoj...buducnosti, a nesto se vec desava i u danasnje vreme.Evo sta sam video o buducnosti. Pre svega, sve moguce tehnicke katastrofe – sistem postojanja koji je covek izgradio je po svojoj sustini satanski, jer apsolutno protivureci Bozijim zakonima, te ce zbog toga poceti da propada. Padace avioni, tonuce brodovi, eksplodirace atomske stanice, hemijske fabrike. I sve ce se to desavati uporedo sa strasnim prirodnim pojavama koje ce se desavati po celoj zemlji, ali posebno u– Americi. To ce biti uragani nevidjene snage, zemljotresi, najsurovije suse. I nasuprot tome– provale oblaka sa poplavama. Sa lica zemlje ce biti zbrisan strasni monstrum, savremeni Sodom– Njujork. Odmazda nece mimoici ni Gomor– Los Andjeles..
Cini se da ce biti tesko naci na zemlji takvo mesto gde ce se covek osecati spokojno, i potpuno bezbedno. Covek ce naci mir samo u uzdanju u Boga, a zemlja mu vec nece dati nikakvu zastitu. Razgoropadjena priroda ce najvise ugroziti gradove, jer su se oni potpuno odvojili od nje..
Prizor u gradovima ce biti stravican. Cak i oni koji izbegnu potpunu propast bice liseni vode i elektricne struje, grejanja i hrane, i podsecace na ogromne kamene grobove jer ce tako mnogo ljudi umirati. Razbojnicke bande ce beskrajno ciniti svoja zlodela, cak ce i kretanje gradom danju biti opasno, a nocu ce se ljudi okupljati u velikim grupama da bi zajedno pokusali da dozive novo jutro. Izlazak sunca, avaj, nece doneti radost novog dana, vec tugu zbog neophodnosti da se prozivi jos jedan dan..
Preporuke:
0
0
16 sreda, 26 maj 2010 18:14
Milan
Nastavak:
Druga strasna djavolska zamka ce biti podsticanje ljudi na preterani rad i povecanje licnog dohotka. Sama ta strast srebroljublja je pagubna kao i uostalom sve sto nije umereno. A neumerenost vodi ka unistenju prirode, bez obzira u kojoj oblasti je taj novac zaradjen, to ce se svejedno odraziti na okolinu. Drugi deo te zamke je u ulaganju tog novca i sredstava. Jos jednom ponavljam da je izgradjeni sistem zivota neverovatno krhak, cudovisno krhak. Tako i novac koji koriste ljudi podleze toj krhkosti...
Sta predstavlja danasnji novac?! Prevaru, privid, iluziju, kao i ta djavolja “cuda”. Sva proizvedena tehnika nesto znaci samo uz veliki broj “ako”: ako je gorivo tekuce, ako radijacija nije visoka (inace elektronika otkazuje), i tako se moze jos nabrajati i nabrajati. Pored toga, savremeni automobil se ne moze voziti bez specijalnih vestina! Znaci samo treba oduzeti jedno “ako” i sve to ce postati gomila nepotrebnog metala.... Dalje, veliki deo novca se cuva ili u bankama ili u hartijama od vrednosti. Te banke ce bankrotirati da bi ljude bacili na kolena. I to ce istovremeno bankrotirati cak su ponavljanja toga bila uspesnija....
Ispricao sam ti tako strasne stvari, da vise nema skoro ni potrebe da idem dalje. Najstrasnije je medjutim to sto cuti ne znaci i videti, a videti je znacajno uzasnije i odvratnije. Ali treba govoriti o svemu ovome, kako bi se slikama iz buducnosti sprecavalo uninije u sadasnjosti.
Preporuke:
0
0
17 četvrtak, 27 maj 2010 04:23
Pera iz famosa
Milanu
Pod hitno prestani da čitaš takve stvari.
Preporuke:
0
0
18 četvrtak, 27 maj 2010 21:37
Misa
Milane

dobar scenarijo za neki film, predlazem ti da pogledas 2012. Inace moral, duhovnost slabo idu na prazan stomak.
Preporuke:
0
0
19 petak, 28 maj 2010 01:55
Dimitrije
Par zamerki na inace veoma dobar tekst:
Kao prvo, nece se 110 mld evra sliti u Grcku, vec u banke. Spasavajuci banke u Grckoj EU spasava svoje banke. Taj novac ce biti koristen za saniranje banaka a ne za investicije u Grcku privredu. Supstanca je nestala, banke su bankrotirale, tu pomoci nema, samo se odlaze bankrot kako se dogadjaji ne bi otrgli kontroli. U pitanju je igra, prvo SAD upumpaju u njihovo finansijsko trziste hiljade milijardi dolara, dolar izgubi na vrednosti, a onda EU uradi to isto tako da se dolar vrati na stare pozicije. I tako u krug. Rezultat ce bito sledeci: bice emitovano na desetine hljada milijardi dolara-evra-funti-jena-juana itd., a paritet tih konvertabilnih valuta ce ostati isti. Ko dobija? Dobijaju drzave koje su svoju valutu nametnuli kao svetsku valutu i koje mogu da monetizuju svoje dugove. Ko gubi? Gube sve drzave koje su se zaduzivale u stranoj valuti.
Drugo, broj nezaposlenih lica nije 800.000 vec mnogo veci, a taj broj se odnosi samo na one koji su prijavljeni na trziste rada. Kako u Srbiji nezaposleni nemaju nikakva primanja, a preko trzista rada nije moguce dobiti posao, onda je sasvim jasno da ogroman broj nezapolsenih lica uopste nije prijavljen na trziste rada. Uostalom, ako se procenjuje da ima preko 4 miliona radno sposobnih lica, a da je u radnom odnosu oko dva miliona, onda se cifre nikako ne poklapaju. Naravno, jedan deo tih radnika radi u crnoj ekonomiji ali se njome ipak ne moze objasniti “manjak” od 1.200.000 radnika.
@Turajic, "stari dobri Marks" je video da kapitalizam ne stima, ali nije detektovao u cemu se sastoji greska. Nije problem u kapitalizmu vec u necem sasvim drugom (ta “greska” je novijeg datuma, tek nekoliko stotina godina). Tu gresku je detektovala Austrijska skola ekonomije, a “Troglavski” ti je gore naveo ime osobe cija dela treba citati (uz Hayek-a i Rothbard-a).
Preporuke:
0
0
20 petak, 28 maj 2010 10:24
Nikola Turajlić
@ Misa
Ti me ostavljaš samog, protiv "kontrabilderberg" sekte (Vladimir Dž., Petrushin i Dimitrije), koji jurišaju na mene i našeg prednika Karla, sa svih strana i u valovima.
Ja sam u tebe investirao toliko truda, a ti me ostavljaš na cedilu, jer hoćeš postati novi Kusturica (po Milanovom scenariju).
Preporuke:
0
0
21 petak, 28 maj 2010 12:30
Nikola Turajlić
@ Dimitrije
Ti si izgleda još jedan (ali utajeni) član "kotrabilderberg" sekte, koji se kuneš u savršenost kapitalizma, kojemu u njegovom bezgrešnom hodu stalno bacaju "pod noge klipove" zločesti Bilderbergovci.
Kada ne bi u svom prethodnom komentaru iznio uistinu lucidni komentar o zaposlenosti u Srbiji, ne bih uopće gubio vreme na tvoje ostale, iznesene besmislice.
Tvoj tvrdnja da će zbog štampanja novca gubitnici biti države dužnici, je uvreda zdravog razuma.
Emisijom novca isti se obezvredjuje i to je gubitak za države s ogromnim deviznim rezervama (Kina, Japan, izvoznici nafte i sl.) i vlasnike štednih uloga, svih vrsta.
Devalvacija valuta ide u prilog dužnika (korisnika kredita) jer vraćaju nominalnu vrednost duga. Izleda mi da si gornju glupost lupio izjednačujući dužničku poziciju država, sa pozicijom srpskih korisnika kredita, s deviznom klauzulom.
Hvala dragom bogu da se konačno našao netko genijalan kao ti, sa rešenjem SEK-e.
Nesretna svetska politička i finansijska elita jecaju kao mala deca za novim kapitalizmom (Sarkozi, Geitner i sl.) ili traže mudre knjige (Merkelova), a ti suvereno izvučeš zeca iz šešira, Austrijance. Predlažem ti da austrijski recept za lijek protiv SEK-e, cirkularnim e-mailom pošalješ gore navedenim neznalicama i Komitetu za Nobelovu nagradu.
Ozbilno govoreći ti mešaš kruške i jabuke, tj. globalnu finansijsku krizu i SEK-u.
Prvu su predvideli tvoji Austrijaci, ocenjujući dešavanja na finansijskim tržištima i ista se postepenoi rešava štampanjem (obezvredjivanjem) novca.
SEK-a je nerešivi problem zamiranja svetske ekonomije zbog opadanja potrošnje (koja je privremeno do sada održavana putem kredita). Dakle Marks je anticipirao pred vek i pol SEK-u, kao posledicu strukturne greške kapitalizma (nemogućnosti održavanja ravnoteže izmedju proizvodnje i potrošnje). Kada vi apologete kapitalizma, ne biste imali mozak impregniran kapitalističkom propagandom, ne bi bio problem sa shvatanjem uzroka SEK-e.
Preporuke:
0
0
22 petak, 28 maj 2010 12:46
Nikola Turajlić
@ Baja Patak
Odavši dužno priznanje apologeti kapitalizma Dimitriju, za rešenje SEK-e, zaključio sam da sam zapostavio tebe, daljeg poštovaoca bezgrešnog kapitalizma i genijalnog pronalazača.
To što si abolirao komunizam za deformaciju neodgovorne i neradne radničke klase, ti ne služi na čast.
Medjutim tvoje otkriće da je za neodgovornost i nerad kriva klima, je genijalno.
Ovu tezu dokazuju Srbi i Grci, koji u Holandiji rade kao besni.
Ne dozvoljavam ti upotrebu izreke o mućku, jer sam na istu stekao patent na NSPM.
Preporuke:
0
0
23 petak, 28 maj 2010 13:01
Vladimir Dž
Ne smeta mi da me “stave u istu korpu” sa Dimitrijem i Pertrushinom, ako to podrazumeva zajedničku borbu protiv Bilderberga. Inače volim da čitam njihove komentare.

Marx je jasno detektovao jezgro moći. U “Ekonomski-Filozo
Preporuke:
0
0
24 petak, 28 maj 2010 13:03
Vladimir Dž
Ne smeta mi da me “stave u istu korpu” sa Dimitrijem i Pertrushinom, ako to podrazumeva zajedničku borbu protiv Bilderberga. Inače volim da čitam njihove komentare.

Marx je jasno detektovao jezgro moći. U “Ekonomski-Filozofski rukopisi“ iz 1844 godine u delu pod nazivom „Moć Novca”, stoji:

Ako je novac okov spona koji me vezuje za život, koji me vezuje za društvo, povezuje sa prirodom i ostalim ljudima, zar novac nije okov svih okova? Zar nije on taj koji može da raskine i poveže sve veze? Iz svega, zar nije on takođe i univerzalno sredstvo koje radvaja? Novac je taj koji stvarno razdvaja ali isto tako je i vezivno sredstvo.

U Kapitalu (III deo, 33deo) je napisao ko je zapravo pravi nosioc ultimativne moći, onog što je on nazvao - univerzalno sredstvo koje radvaja i spaja

Kreditni sistem koji ima svoj temelj u navodno nacionalnim bankama i velikim bankama i lihvarima koji ih okružuju, predstavlja ogromnu centralizaciju i daje ovoj klasi parazita neverovatnu moć ne samo da periodično desetkuju industrijske kapitaliste već i da se sami mešaju u stvarnoj proizvodnji na najpogubniji način – a ova družina ništa nezna o proizvodnji i nemaju ništa zajedničkog snjom.

Ključne 3 reči ovog citata su – navodno nacionalnim bankama. To je fokus svih mojih pisanja i težište borbe anti-globalista širom sveta. Tu leži prava moć, sve ostalo je ceremonijalnog značaja. Ovim je pobrao sve moje simpatije i stavljen je na potencijalnu listu dopisnog člana moje sekte, dok je verovatno pao u očima onih pojedinaca koji žele pad nataliteta u Srbiji i odliv mozgova. Dalje je čak i pojasnio ono što danas vidimo.

Vlasnici kapitala će stimulisati radničku klasu da kupuje sve više i više skupocena dobra, kuće i tehnologije, gurajućijih da uzimaju sve više skupocenih kredita, dok dug ne postane nepodnošljiv. Neplaćeni dugovi će dovesti do bankrotstva banaka, što će dovesti do nacionalizacije, i država će morati da krene putem koji će ih konačno dovesti do komunizma - Das Kapital.
Preporuke:
0
0
25 petak, 28 maj 2010 13:05
Vladimir Dž
Ovim je stavio krunu na sve! Bravo.

Međutim..

Onda je podmetnuo kukavičije jaje. U Komunističkom Manifestu, 1848 godina, predložio je 10 mera koje proleterijat treba da sprovede kad preuzme vlast. Osim centralizacije celokupne proizvodnje, on je u tački 5 predložio.

“centralizovati kreditni sistem u državnim bankama, posredstvom nacionalne banke i državnog kapitala i dati im eksluzivni monopol”

Pa ovo je san današnjih kolektivista-globalista! Jedna centralna banka za sve sisteme i države koji će oni kontrolisati. Umesto da narod bude gospodar svoje sudbine i rukovodi monetarnom politikom, to će raditi arogantni marksisti koji su umislili da im je to smisao života. Oni znaju šta je najbolje za narod i pritom imaju kuraži da stavljaju drugima etikete. Ovo kukavičje jaje je čak bilo i eksperimentalno finansirano.

"Na kurs Ruske istorije u velikoj meri su uticale operacije međunarodnih bankara. Sovjetskoj Vladi su date pare od strane Ministarstva Finansije iz Federalnih Rezervi. Pare su išle preko Chase Banke. Engleska je pozajmila pare od Saveznih Rezervi te ih pozajmila Sovjetskoj Vladi sa mnogo većom kamatom. Dnjeparska Brana je sagrađena od para koje su nezakonito uzete od Ministarstva Finansije preko nečasnih i korumpiranih Saveznih Rezervi" - Kongresman Louis T. McFadden.

Ako neko razume da Socijalizam nije program podele društvenog bogatstva, već je u stvarnosti metoda grupisanja i kontrole moći, onda ovaj očigledni paradoks da super-bogati ljudi promovišu Socijalizam nije uopšte paradoks. Ustvari ovo je sasvim logično, čak šta više ovo je savršeno oruđe za megalomane koji traže moć. Komunizam, ili još tačnije Socijalizam, nije pokret ugnjetavanih masa već ekonomske elite - Istraživač Gary Allen.

Ovaj stav je najbolje elaborirao i dokumentovao Prof. Antony C. Sutton u svojoj knjizi - Wall Street and The Bolshevik Revolution (Wall Street i Boljševička revolucija). Uostalom možete ga čuti u skraćenoj verziji na google.video.
Preporuke:
0
0
26 petak, 28 maj 2010 15:05
Misa
Dobar dan Nikola!

Prestao sam da komentarisem besmislice. Resenje krize kroz stampanje para je upravo to. Bar mi u Srbiji znamo kako to ide sto vise stampas to manje para imas.
Poceo sam da radim nesto konstruktivnije vodim skolu Marksizma na www.ekonomija.org. Ima mnogo strucnijih clanaka nego ovde a i diskusije su konstruktivnije.
Citao sam vase clanke predlazem da ih objavite i na ekonomiji. Moja adresa je Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli .

Puno pozdrava
Misa
Preporuke:
0
0
27 petak, 28 maj 2010 16:20
Dimitrije
@Turajlic, ako se zna da su SAD u sistem ubacile nekoliko hiljada milijardi dolara, kako je onda moguce da se tamo ne desava inflacija nego deflacija, kontrakcija privrednih delatnosti, ogroman rast nezaposlenosti i slicno? Ako sam sebi odgovoris na to pitanje onda ce ti mnogo toga biti jasnije. Ubacivanje novca u sistem ne ide na nacin tako sto se stampa novac a onda se on ravnomerno rasporedjuje privredi i gradjanima, vec se novac selektivno ubrizgava u sistem putem odabranih banaka, tj. krpe se rupe koje su nastale tokom poslednih nekoliko decenija. Ubacenim novcem se krpe inflacijske rupe iz proslosti i zato sada nema inflacije. Inflacija se ne moze ni pojaviti sve dok se ne monetizuje celokupan dug iz proslosti, a taj dug se ne moze u celosti monetizovati jer bi se novcana masa morala povecati za 10-15 puta u odnosu na sadasnju novcanu masu. Mnogima to nije jasno, zato to i ne govorim, ali inflacija i rast cena nisu sinonimi. Moguce je da imamo inflaciju i bez rasta cena, kao i rast cena bez infacije. Ta konfuzija je namerno napravljena da bi se skrilo pravo stanje. Umesto izmisljenog pojma "inflacija" dovoljno je pratiti proces emitovanja novca. Odgovore sa sadasnu krizu moras traziti iskljucivo u finansijkoj sferi, i to: centralnim bankama, bankarskom sistemu u kome je nestalo razlike izmedju komercijalnih banaka, investicionih banaka, investicionih fondova, penzionih fondova, osiguravajucih kompanija, hedz fondova itd., zatim, u frakcionom bankarstvu, rejting agencijama, kartelizaciji i monopolizaciji, uvodjenju finansijskih derivata i na kraju, ali ne manje vazno – u nedostatku novca (kada kazem novac, onda mislim na pravi novac a ne na fiat money). Posto vidim da da si veliki zaljubljenik komunizma, i da mnogo vise verujes marksistima nego Austrijskoj skoli ekonomije, onda te upucujem da procitas sta je Lenjin pisao na tu temu jos pre 90 godina. Videces da se ono o cemu je pisao Lenjin mnogo ne razlikuje od pisanja antiglobalista-kontrabilderbergovaca.
Preporuke:
0
0
28 petak, 28 maj 2010 16:29
Petrushin


Srbija prebrodila krizu

Međunarodni monetarni fond ocenio da je finansijski sistem u Srbiji uspešno prebrodio svetsku finasijsku krizu, ali da će glavni izazov biti da se izdrži mogući nastavak pogoršavanja ekonomskih uslova.

Finansijski sistem u Srbiji uspešno je prebrodio svetsku finasijsku krizu, ali će glavni izazov biti da se izdrži mogući nastavak pogoršavanja ekonomskih uslova, sopštio je MMF.


U izveštaju o proceni stabilnosti finansijskog sistema u Srbiji, objavljenom na sajtu MMF-a, navodi se da bi glavni rizici za bankarski sektor mogli da budu produžavanje recesije i rast kreditnog rizika zbog deviznog zaduživanja kompanija i građana.

MMF je ocenio da bi u Srbiji trebalo postepeno da se smanjuju obavezne rezerve banaka i iznos državne garancije na štednju.

Potrebno je, ističe se, uvesti i procedure kojima bi se za kompanije olakšalo restrukturiranje kredita sa kašnjenjem u otplati.

RTS.rs



Kraci prevod ovoga iznad: Operacija uspjela, pacijent umro!

Bankama se omogucava da sa jos manje zaloga - a vise rizika po depozite i stednju - razvijaju kreditne linije, dok se stanovnistvu (indirektno) govori da im stednja nimalo nije sigurna.

Pogodite sta ce uskoro da se desi: nestace stednje, a drzava ce morati da pozajmljuje novac koji je do danas imala.

A Miskovic - u sred najvece krize - nasao da prodaje firmu!?

Wonder why?

Srbadijo, Srbadijo, dokle li ces biti rabljena i jahana!
Preporuke:
0
0
29 petak, 28 maj 2010 17:55
Petrushin
Dimitrije,

skoro u svemu se slazemo, jedino sto zaboravljate da je "quantitative easing" uveden (koji na danasnji dan prelazi 13 triliona dolara) samo zato sto na svetskom trzistu i u sv. proizvodnji trenutno postoji "OVERCAPACITY" (npr. samo u auto-industriji, koja moze da izbaci 80 miliona jedinica, da nije bilo "QE"-a, proizvodilo bi se jedva vise od 50% kapaciteta, dok je otvaranjem NOVIH kreditnih linija, taj pad usporio na 55-60 miliona jedinica; isti slucaj je sa brodarstvom, avio-industrijom, gradjevinarstvom...).

Dovoljno da uporedite svetski BDP iz 2008., koji je prelazio $60 triliona i sadasnji koji je - i pored uvodenja QE - jedva preko $50 triliona.

Uzmite u obzir da bankari tvrde (samo ja u to debelo sumnjam) da ce QE biti povucen, onda vam je jasno da je Kriza tek na pomolu i da su sve ove mjere samo odlaganje NEIZBEZNOG: pada proizvodnje, rasta nezaposlenosti i neminovnom prenosa tehnologija u Kinu tj. BRICs.

Preko 50% profita na danasnji dan privatni kapital iz USA i UK ostvaruju od rasta akcija u BRIC-u i toj preneshenoj srednjoj tehnologiji u iste. Sta ce se desiti, ako dolar ostane ovako jak mozete sami da predvidite.

U USA i UK ce se proizvoditi samo High-tech industrija, srevisna i finasije, i glupi na-gotovs-vojnici.

Da bi Amerika bila mirna, i zaposlena, dolar mora dobro da devalvira - do 30%! Zamislite 30% na 10-tak triliona dolara i jos 30% na sve akcije - kupljene stranim kapitalom u US.

US Dug je automatski skresan za 30%, ovi sto su investirali su oporezovani bez mogucnosti da se zale ili naplate razliku. Kriza bi u tom slucaju trajala desetak godina i onda opet nastavili po starom. Jedino sto ce Kina za deset godina biti u rangu USA BDP-a, pa ce se stvari mijenjati velikom brzinom.

A ovo je TREND koji treba usporiti i zaustaviti:

http://www.newscientist.com/data/images/ns/cms/mg20026786.000/mg20026786.000-1_1701.jpg

http://www.newscientist.com/data/images/ns/cms/dn14950/dn14950-1_567.jpg
Preporuke:
0
0
30 petak, 28 maj 2010 19:43
Slobodan
Dimitrije
novac sam sebi nije svrha,ako ne dodje do nesolventnih gradjana i kompanija problemi ostaju,
a ako do istih to vec sad bezvredno djubre stigne,
bice to gasenje pozara benzinom.Resenja nema, kolaps je u toku.
Preporuke:
0
0
31 petak, 28 maj 2010 20:57
Nikola Turajlić
@ Misa
Izgovaraš se da si posvećen višim ciljevima, a svoga bivšeg mentora ostavljaš, na milost i nemilost, razbešnjelim sektašima da ga rastrgnu.
Govoriš mi da si se posvetio marksističkom prosvetiteljstvu, a još nisam čuo da je obavljena reanimacija marksizma.
No ostaviću moju "duhovotost" na stranu i preći na ozbiljnije stvari.
Moji uporni pokušaji da isterujem opsesijske duhove iz mladih glava, mlateći ih logičkim "lopatama", završavaju redovnim neuspehom, odnosno još gore nepotrebnim "intelektualnim masakrom". Zbog toga priznajem da imam nečistu savest.
Što se tiče tvoje nove aktivnosti bit ću direktan i reći ću da mlatiš praznu slamu, jer ništa ne može više oživeti sistem koji se zasnivao na marksističkom učenju.
Moja konstatacija je da su svi društvenoekonomski sistemi stroskotali na ljudskoj sebičnosti, koja je vremenom metastazirala i stvarala koruptivno društvo.
Verujem da sam se već ranije izjasnio da sam verski i ideološki agnostik, pa stoga ne "priznam" ni sisteme (izme), koji iz njih proizlaze.
Drugim rečima ja priznajem Marksovo učenje, u delu koji se odnosi na spoznajnu dijalektičku metodu i njegovu analizu kapitalizma, dok iz toga proizašlu ideologiju negiram, jer je nedprovediva.
Dakle nas dvojica se nalazimo na suprotstavljenim stranama.
Što se tiče učešća na spomenutom saitu, tome se ne protivim, ali sumnjam da je to provedivo.
Moj defetističkodestruktivni pristup društvenoekonomskoj problematici, ne uklapa se u akademsku i politički korektnu koncepciju saita.
No testirat ću prohodnost jednim tekstom.
U svakom slučaju kada ga pripremim, javit ću se.
Preporuke:
0
0
32 petak, 28 maj 2010 21:49
stojan nenadović
Svet uopšte nije u krizi, nego doživljava najbrži razvoj u svojoj istoriji. Kriza potresa samo zemlje koje se drže prevaziđenog koncepta kreditnog novca kao duga. One su prezadužene. Zemlje koje slede primer Kine, koja emituje non-performing loans, a to je u stvari nekreditni novac koji se emituje kao poklon, nisu u krizi, nego doživljavaju najbrži rast proizvodnje. To su Indija, Brazil, Argentina, cela Jugoistočna Azija. Kina ima razvoj od 12% godinje, ostali između 5-10%. Poljska u Evropi nema ekonomsku krizu, ali ima non-performing loans. Predsednica Argentine upućuje Grčku šta da radi, a Argentina je do pre par godina bila u težoj krizi nego Grčka. Egipat je privatizovao banke a Centralnoj banci je ostavio da se brine za non-performing loans tako što ga ulaže u lukrativne investicije. To su korisne, unosne i rentabilne investicije koje se izvode preko non-performing loans a to su najgori, nenaplativi krediti koji se otpisuju i brišu iz evidencije. Oni se tako pretvaraju u poklon odnosno u nekreditni novac. Cene su manje a razvoj veći, dok inflacije nema kao ni deflacije, tj. krize.
Preporuke:
0
0
33 subota, 29 maj 2010 03:35
Pitanje
Mene zanima jedna konkretna stvar: Kakva je perspektiva stava "necemo da vratimo dug" ? Recimo, Srbija nece da vrati Rusima, ni MMFu, a ni Grcka. Onda,i na individualnom planu: necu da otplacujem kredit koji sam uzeo da bih mogao da prezivim? Znam da na forumu ima sigurno vrsnih ekonomista. Dakle ima ljudi koji zive veoma dobro od spekulacija, onih ekonomskih, i igara ne na srecu, nego sa bankama, pa mi treba neki dobronamerni savet, konkretno: sta se desava ako neki dug bilo drzavni ili individualni se ne isplati banci...?U SAD cini mi se da dolazi do zaplene imovine, ili sta vec, svi se plase toga vise nego kuge. Meni emancipatorski zvuci ideja : necemo da vratimo dug!!! I postena ideja u osnovi. U kakvom vremenu zivimo. Skoro da je brat bratu prestao da pozajmljuje novac, i novac nam bukvalno sisa krv, rast duga ugrozava zdravlje povecava rizik od srcanog i mozdanog udara kod pojedinaca koji ne znaju kako da prezive osim da se iznova zaduzuju, i opet ne znaju kako ce taj dug otplatiti. Vidimo da prevaranti i spekulanti u ovoj (ne samo u ovoj) drzavi uspevaju, pa molim upucene, da daju neki savet prostom narodu, kako da se odupre ovom krvolocnom sistemu koji je usao kod nas na velika vrata. Smesne su price da Srbija nije u kapitalizmu .
Preporuke:
0
0
34 subota, 29 maj 2010 10:27
Vladimir Dž
@Pitanje

Kad bi se desilo da pojedinci počnu da bojkotuju vraćanje kredita – novca ne bi bilo više u opticaju. Piramidalni sistem na kojem je zasnovan celokupan finansijski sistem bi doživeo momentalan kolaps.

Novac nije roba, već se stvara onog momenta kada pozajmite pare iz banke. To jest, depoziti građana na računu banaka nije osnova izdavanja novih kredita, već trenutna volja bankarskih oligarha – da li da duvaju balon (izdaju nove kredite), ili da oduzimaju pravu imovinu robovima (obustavljaju nove kredite). Jednom rečju – novac je sredstvo porobljavanja.

Na primeru Srbije to izgleda ovako. Prvo su nam naši strani “investitori” plasirali u naš monetarni krvotok njihov “novac” preko svojih bankarskih ekspozitura. Plasman njihovog novca je zakonski dozvoljan i dat je građanstvu, privredi i državi u vidu kredita. U početku obično ovakva inicijalna stimulativna inekcija dovede do inflacije jer se postojeća novčana masa uveća uplivom novog novca. Da su svi krediti izdati u približno isto vreme na isti vremenski rok, na kraju društvenog ciklusa bi imali deflaciju jer bi se glavnica vratila, odnosno smanjio bi se obim novca na početni nivo. Međutim takve stvari se ne dešavaju, već je ovaj proces skup nesinhronizovanih induvidualnih ciklusa, odnosno dokle kod individualni ciklusi otplaćuju jedan drugog mi imamo relativno stabilnu masu novca i cena.

Da bi ovako projektovan proces bio stabilan, potreban je stalan dotok novog novca inače ostajemo kao ribe na suvo. Ovo iz razloga što su banke „usule“ u jedinstveni monetarni sud samo glavnicu dok je za otplatu svih dugova potrebna i kamata, koja nikada nije izdata. Kako kamata ne figurira u ukupnom zajedničkom sudu mi smo prinuđeni da stalno pozajmljujemo nove i nove kredite, tj pokušavamo novim glavnicama da platimo dospele kamate koje nema fizički u opticaju. I tako mi postajemo jedni obični robovi, tj oni to nazvaju građani Srbije.

Tekstovi Mladena Banjca mikroskopski precizno pojašnjavaju sve.
Preporuke:
0
0
35 subota, 29 maj 2010 12:29
stojan nenadović
Odgovor na Pitanje. Nužno je da se novi novac daje u opticaj kao poklon. Tada novi novac ne ulazi u opticaj kao dug i postojeći dug počinje polako da se otplaćuje. I na kraju, pre ili kasnije, potpuno nestaje. Argentina je nastavila da otplauje dug MMF-u ali to više za nju nije nikakav problem. Banke mogu da prikupljaju štednju i daju kredite iz tako prikupljene štednje. Biće sve više štednje i sve više kredita ali to državu uopšte ne treba da interesuje. Krediti koji potiču iz štednje ne povećavaju količinu novca u opticaju i ne izazivaju inflaciju. To je privatni odnos između banke i njenog klijenta koji ne interesuje državu niti ima bilo kakav uticaj na bilo koga. Bitno je samo da banke ne mogu da daju kredite iz ničega i da tako stvaraju novi novac koji diže cene i stvara inflaciju, kao što danas čine. Država jedino ima pravo da pravi novi, dodatni novac i ona ga pravi kao poklon. To je sve. Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli
http://noncredit-money.org
Preporuke:
0
0
36 subota, 29 maj 2010 14:27
Petrushin
Nedavno se u FT-ju pojavio reklamni clanak pod nazivom:

"How to liquidate the USA debts without entering the nuclear war?"

Interesantno da se samo tamo pojavio, a da ga nema na sajtu autora teksta?! Slicna prica vec duze vrijeme kruzi, ali ne bas tako "in your face"!

@Pitanje,

Odgovor na tvoje pitanje bi trebao da trazis pod "force-majeure"



"Today the total debt of the USA amounts to over 100 trillion dollars which is constantly increasing. In order to liquidate all the debt obligations and to save the name, any debtor requires a force-majeure circumstance to refer to, and therefore not pay the debt. The force-majeure circumstances on a global scale could be wars and revolutions. That is why the threat of the world war is becoming more real. We don't need a nuclear war; we need to create other force-majeure circumstances, appropriate for the USA.
The businesses of the world's largest countries are proposed to find a solution of their own, by joining the ASCENT system, and to start transactions settlement using our internal payment unit - the "Golden" (1 troy ounce 999,9).

The mechnism is ready and working. What will it give?

It will provide an alternative to paper money (initially, the dollar) in the form of the golden standards, and therefore, gradually devaluating the dollar and its withdrawal from the turnover.

The outcome:

1) All USA debts will be free from the obligation to pay for the mistakes of the others and will solve the acutest situation of the possible social explosions;
2) Europe will be free from the obligation to pay for the mistakes of others and will solve the acutest situation of the possible social explosions;
3) Russia will no longer be bound to the oil price generated through the dollar;
4) As for China guess for yourself;
5) India will receive a powerful push in its development for a swift integration into the world market....


sterligoff.com
Preporuke:
0
0
37 subota, 29 maj 2010 14:39
Petrushin
Exploding Debt Threatens America
By John Taylor


/.../

The federal debt was equivalent to 41 per cent of GDP at the end of 2008; the Congressional Budget Office projects it will increase to 82 per cent of GDP in 10 years. With no change in policy, it could hit 100 per cent of GDP in just another five years.

“A government debt burden of that [100 per cent] level, if sustained, would in Standard & Poor’s view be incompatible with a triple A rating,” as the risk rating agency stated last week.

I believe the risk posed by this debt is systemic and could do more damage to the economy than the recent financial crisis. To understand the size of the risk, take a look at the numbers that Standard and Poor’s considers. The deficit in 2019 is expected by the CBO to be $1,200bn (€859bn, £754bn). Income tax revenues are expected to be about $2,000bn that year, so a permanent 60 per cent across-the-board tax increase would be required to balance the budget. Clearly this will not and should not happen. So how else can debt service payments be brought down as a share of GDP?

Inflation will do it. But how much? To bring the debt-to-GDP ratio down to the same level as at the end of 2008 would take a doubling of prices. That 100 per cent increase would make nominal GDP twice as high and thus cut the debt-to-GDP ratio in half, back to 41 from 82 per cent. A 100 per cent increase in the price level means about 10 per cent inflation for 10 years....


And 100 per cent inflation would, of course, mean a 100 per cent depreciation of the dollar. Americans would have to pay $2.80 for a euro; the Japanese could buy a dollar for Y50; and gold would be $2,000 per ounce. This is not a forecast, because policy can change; rather it is an indication of how much systemic risk the government is now creating...


http://www.informationclearinghouse.info/article22721.htm
Preporuke:
0
0
38 subota, 29 maj 2010 16:06
Pitanje
@Vladimir Dž
@stojan nenadovic

Hvala najlepse na odgovorima i linkovima
Preporuke:
0
0
39 subota, 29 maj 2010 16:34
Dimitrije
@Petrushin, ako je "quantitative easing" jedina tacka neslaganja, onda neslaganja izmedju mene i vas nema. Overcapacity je upravo posledica prikrivene inflacije koja se sada manifestuje kao deflacija, ili preciznije receno – posledica emitovanog laznog novca. Razlika izmedju emitovanja stvarnog i laznog novca je u tome sto emitovanje stvarnog novca dovodi do inflacije, a emitovanje laznog novca dovodi do deflacije (sa zadrskom). Da bi se deflatorni problem sanirao i sistem vratio u normalu mora doci ili do kontrakcije privrednih delatnosti (propadanja preduzeca), ili do monetizacije dugova. Vlasnici emisionih centralnih banaka taj proces monetizacije vrse tako sto monetizuju dugove odabranim klijenitiama, dok autsajderi ostaju bez novca i propadaju. Upravo je taj manjak novca na globalnom nivou razlog za nastajanje predimenzioniranih kapaciteta. U velikoj depresiji ta predimenzioniranost kapaciteta je iznosila preko 30%, a danas je ta predimenzioniranost cak i znatno veca. Tu jednostavno nema leka, u takvim uslovima opstace samo miljenici centralnih emisinih banaka valuta u kome se dug stvarao, koji mogu da pozajmljuju novac po kamatnoj stopi od skoro nula procenata, a ostatak ce morati da propadne, tj, doci ce do promene vlasnistva (ukrupnjavanja). Kreditni sistem je upravo i nastao da bi se izvrsila koncentracija kapitala, a mi smo sada dosli na korak od poslednje faze koncentracije kapitala kada ce skoro svi proizvodni kapaciteti postati vlasnistvo jedne male grupe “vladara iz senke”. Nakon toga vise se nece moci govoriti o trzistu vec ce se stvoriti neki mutant sistem – kombinacija komunizma, drzavnog kapitalizma i centralnog planiranja. To je barem cilj globalista, a da li ce do toga i doci – to zavisi od jednog objektivnog problema (energetike) i od par neresenih problema vezanih za Aziju i Rusiju. Uglavnom, moze samo Bog da nam pomogne.
Preporuke:
0
0
40 subota, 29 maj 2010 18:15
Misa
Sta bi bilo kad bi odbili da vracamo kredite? Srusio bi se ceo ekonomski sistem. Nestalo bi trgovine ako bi u praksu uslo ja ti dam robu, a ti neces da je platis, ili ja dam avans, a ti neces da das robu. Uprkost uvazenom misljenju da su banke kvarne sto daju kredite, nikad banke ne jure kome ce dati kredit, nego interesenti stoje u redu ispred banke da bi dobili kredit. Kredit je ugovorni odnos dve strane koje se obavezuju na neke uslove ugovora. Niko te ne moze naterati da uzmes kredit ako ti neces. Kamata je buduci novac koji ces tek steci. Ako uzmes kredit da kupis kola ili stan to odlazi u potrosnju, a ti ces iz postojecih prihoda vracati anuitete, ako neces oduzece ti se garancija. Ako ih ulozis u proizvodnju, ostvarices vece prihode nego sad i kredit ces lako vracati, naravno ako si pametno investirao. Iako na ovom sajtu preovladjuje misljenje da banke same kreiraju novac koliko im treba, to nije tacno. Da je to tacno nikad ni jedna banka ne bi bankrotirala niti bi brinula za sigurnost svojih plasmana, jednostavno bi kreirala onoliko novca koliko joj treba. Banke pre svega investiraju novac svojih stedisa i moraju da paze da je on sigurno plasiran i da stedisama donosi kamatu, da nije tako niko ne bi stedeo u bankama.
Preporuke:
0
0
41 subota, 29 maj 2010 21:59
Vladimir Dž
Naše mišljenja ima osnova. To piše u službenim dokumentima centralnih banaka. U knižici Modern Money Mechanics (Moderna Mehanika Novca) koju su izdale Federalne Rezerve i koje predstavlja uputstvo rada svim bankama sveta stoji:

Naravno, one (banke) u stvari ne daju pozajmice od novca koje prime kao depozit. Da tako rade, ne bi bilo potrebe za pravljenje dodatnog novca. Ono što u stvari čine kada daju pozajmicu jeste da prihvataju "note o obećanju vraćanja" - ugovore o zaduženju, u zamenu za kredit (novac) koji uplaćuju na račun lica koji pozajmljuje.

Bundesbank pod naslovom “Money and Monetary Policy” (Novac i Monetarna Politika). Jedan pasus sa stranice 88 glasi:

http://www.bundesbank.de/download/bildung/geld_sec2/geld2_gesamt.pdf

Novac se stvara “stvaranjem novca”. Zajedno Centralna Banka i privatne banke mogu da stvaraju novac. U evropskom monetarnom sistemu “stvaranje novca” se uglavnom odvija davanjem pozajmica, kao i činjenicom da centralne banke ili komercijalne banke mogu da kupuju imovinu poput zlata, nekretnine ili hartije od vrednosti. Ako je Centralna Banka odobrila komercijalnoj banci kredit – stvara se “novac centralne banke”. Komercijalne Banke mogu same da stvaraju novac, takozvani bankarski novac. Proces kreiranja novca kroz komercijalne banke se može objasniti na sledeći način…

Takođe je netačno da nisi prinuđen da pozajmljuješ. Teraju te malom platom i visokom cenom koštanja. U jednoj prepisci između engleskih i američkih bankara pre 150 godina usvojen je plan porobljavanja do tada slobodne amerike. Ovaj dokument je nastao kao težnja ovih interesnih krugova da se razbije uspostavljanje nezavisnog američkog novca Greenback – $ bez duga.

Ropstvo je posedovanje radne snage i nosi sa sobom brigu za radnike, dok je Evropski plan da kapital kontroliše radnike tako što će kontrolisati njihove zarade. To se može učiniti kontrolom novca. Nedopustivo je stvaranje Grinbeka... jer to ne možemo kontrolisati. - The Hazard Circular, Jul 1862.
Preporuke:
0
0
42 nedelja, 30 maj 2010 17:32
Petrushin
Dimitrije,

sta je to "stvaran novac"? Ko odlucuje o tome sta je "stvaran novac", a sta nije? Postoji li neka institucija, formula, drustvo za izdavanje stvarnog novca?

Misa je na pravom putu, NOVAC je POVJERENJE (TRUST). Cim se ono poljulja, novac postaje toaletni papir, sto je danas americki dolar. A opstaje samo zbog toga sto su svi u njemu trguju i prema njemu moraju da racunaju zaduzivanja i potraivanja i iz razloga sto je 70% danasnje svetske kolicine novca i ugovora, bas i samo, u njemu.

Pojednostavljeno: nema alternativu u nekoj drugoj valuti.

EVRO na sve sile pokusava, ali niko ne vjeruje da to moze jos uvijek da postigne. Otuda su napadi da evro sve ucestaliji, da drugi izgube POVJERENJE u njega kao rezerv(n)u valutu.

Otuda imate da zlato postaje sve skuplje, jer je njegova proizvodnja (i rezerva) ogranicena, pa svi misle (citaj Po/VJERUJU) da je ZLATO sigurna rezerva* u situacijama izgubljenog POVJERENJA u dolar i drzavne bodove.

Ono sto vi cini mi se ne shvatate da, jedan investirani dolar u BRIK-u (posebno u Kini) stvara dodatni dolar nove vrijednosti, dok u USA za isto treba na danasnji dan SEST DOLARA. S druge strane, USA ne moze da izmjesti fabriku automobila ili aviona preko noci iz Kine, vec je ona tamo sagradjena da ostane. isto tako ta ista USA ne moze da osvoji jedan Irak a ne Kinu, ako bi doslo do toga da Kina kaze od sutra sviramo drugu plocu.

Polarizacija Svijeta je neminovna (Yi Chao Duo Qiang) i nema govora o globalizacije, vec G-Local-izaciji. Kada odete u Kinu, vama je jasno da chop-stick-om ne mozete da jede hamburger. Isto tako nema latinice, vec su logogrami u upotrebi.

Hocu da vam kazem da pocinje DRUGA KULTURA u koju Zapad ne moze da ima dugorocnog UPLIVA i UTICAJA, samim tim ni potrebnog POVJERENJA

da siri svoj NOVAC tj.

TRUST.


-----------
*Bullion has not yet lost its shine for goldbugs
By James Mackintosh


http://www.ft.com/cms/s/0/91141ab2-6a83-11df-b282-00144feab49a.html
Preporuke:
0
0
43 ponedeljak, 31 maj 2010 15:28
Dimitrije
@Petrushin, Vlasnici najvecih banaka su ujedno vlasnici i centralnih banaka, naftnih kompanija, industrije oruzja, medija i svega ostalog. Osim toga, direktno kontrolisu senat, kongres, kao i sam izbor predsednika. Zar mislis da oni nisu znali sta rade kada su uvodili frakciono bankarstvo ili finansijske derivate? I samo postojanje kreditnog novca neminovno vodi ka koncentraciji kapitala, ali bi taj proces bio previse spor. U cilju ubrzanja procesa osmisljen je proces kreiranja laznog novca. Stvarni novac je onaj novac koji se emituje od strane centralne banke, od institucije koja bi u normalnim uslovima morala biti jedina institucija koja sme da emituje novac. Lazni novac je onaj novac koji se emituje od strane banaka. Vladimir Dz je vec pomenuo tekst Mladena Banjca u kome je Mladen prilicno dobro preneo ono o cemu vec decenijama unazad pisu pripadnici Austrijske skole ekonomije i jos neki “slobodni strelci”. Od tempa i kolicine kreiranja laznog novca zavisi dubina deflacije koja ce se kasnije pojaviti (oni famozni ciklusi). Dakle, kreira se lazni novac, taj novac se plasira kao kreditni novac (sto dodatno pogorsava situaciju), time se stvara uvecana agregatna traznja (zasnovana na cistoj fikciji), povecana agregatna traznja stimulise otvaranje novih proizvodnih kapaciteta, stimulise se zaduzivanje stanovnistva i privrede (koji ce balon biti naduvan, to je potpuno svejedno) i sve tako redom... i tako se polako slazu sve kockice koje ce stvoriti sve uslove za obrnut proces, tj. za krizu. Onda se samo ceka okidac, tj. pucanje jednog ili vise naduvanih balona. Tada krece obrnut proces, dolazi do velikih padova na berzi, nelikvidnosti i nesolventnosti banaka, pucanja osiguravajucih kompanija, bankrot privrede i stanovnistva (prakticno, celih drzava). Nastaje stampedo u pogledu bega iz imovine u valutu (povlacenje novca iz sistema) jer je svima jasno da sledi deflacija (a u deflaciji “cash is king”). ...
Preporuke:
0
0
44 ponedeljak, 31 maj 2010 15:35
Dimitrije
...Nema nacina da se privatne banke nateraju da ulazu svoj novac u privredu kada one dobro znaju da predstoji dugi niz godina velike krize i pada proizvodnje pre nego se sistem vrati u ravnotezu. Banke povlace novac i drze novac u gotovini ili ulazu samo u kratkorocne drzavne obveznice, a privredni sistem ostaje da se pracaka kao riba na suvom. Da bi se izbegao raspad sistema centralne banke moraju da monetizuju ne samo kompletan dug nastao usled emitovanja laznog novca, vec i dodatni dug koji je posledica negativnih ocekivanja (klatno prvo ide nerealno u jednom pravcu i izaziva opstu euforiju i optimizam, a onda se klatno zanjise u suprotnom pravcu i izaziva opsti pesimizam). Kapital ce cekati sve dok kriza ne dodirne dno (a do dna je daleko), a onda ce se kao lavina obrusiti na kupovinu realne imovine u bescenje. Cilj celog tog procesa nije u tome da se zaradi novac (jer sta je novac? novac je samo papir), vec je cilj uspostavljanje potpune kontrole. To je genijalni pljackaski mehanizam koji besprekorno funcionise vec nekoliko vekova unazad. Fali samo jos jedan rat (ili nesto slicno) da bi se plan sproveo u delo. U normalnim uslovima novac je slika stanja ekonomije, a EU ekonomija je, ako ne u gorem, a ono barem u istom stanju kao americka. Ovakva kakva je, EU je zrela za pucanje, ali nece puci sada vec kada za to bude kucnuo pravi cas. Evro je uveden ne da bi doneo blagostanje drzavama clanicama EU, vec je uveden kao nacin razaranja evropskih nezavisnih drzava, a pre svega istocnoevropskih drzava. Nemacki cilj nije stvaranje jake EU, vec stvaranje cetvrtog rajha. Zlato postaje sve skuplje ali na taj proces treba gledati samo kao na kreiranje jednog novog balona, a ne kao tendenciju ka povratku na zlatni standard. Ta prica o zlatu je jako interesantna ali bih morao da napisem desetak stranica da bih je ispricao. Bojim se da i prica o BRIK-u polako postaje bespredmetna, na kraju ce svi da duvaju u istu tikvu, milom ili silom.
Preporuke:
0
0
45 ponedeljak, 31 maj 2010 16:41
Petrushin
Dimitrije,

ovo o cemu vi sada pisete sam vec opisao u malo jasnijoj formi, u mojim komentarima na nedavne tekstove g.Pavlovica i Vasovica.

Slazemo se o sustini, jedino su detalji i pristup problemu drugaciji:

1) Sve je "lazni novac", ako nema pokrice u robi i uslugama. Vasa definicija je malo blaza;

2) Ne postoje "baloni", vec se radi o kreiranim PIRAMIDAMA. "Balon" je orvelizam da vas odvrati od stvarnog problema, jer onaj koji je na vrhu piramide (citaj koji je formirao) ne moze nikako da izgubi, jer njegovim povlacenjem nastaje "Herd effect", koji potom dobija oblik "balona" tj, haosa);

3) U zemljama velicine Kine, ne postoji OVERCAPACITI ili excess capacity jer je to trziste, koje je preveliko, da bi moglo da ima dugorocne probleme sa svojim viskom kapaciteta. Negdje sam vam vec napisao da se u Kini godisnje kupi 12 miliona novih automobila, tri puta vise mobilnih i kompjutera, televizora i frizidera; Srednja klasa im broji 300 miliona; imaju svojih milion milionera i tome slicno. S druge strane prosjecna plata je jedva 200 dolara;

4) U situaciji kada vi prestampate svoju valutu, dok je drugi imaju, u rezervi, u vecoj kolicini od vas samih, nastaje problem da se vi vise ne pitate sa Trzistem papira, vec da postajete zavisni od onoga koji ima navece rezerve vase valute i bondova, iz samog razloga sto mogu da sami POMJERAJU i RUSE vase TRZISTE novca i drzavnih obveznica;

5) U takvim uslovima jedino sto mozete da uradite je da bankrotirate ili napravite regionalni ili svjetski rat (vidi pod Juzna Koreja), koji bi sve gore pomenuto prebacio na drugoga.

6) Veliki Brat ima sistemsku gresku u vladavini, koju nikako ne moze da rijesi bez rata, a to je mala akumulacija i stednja sve starijeg stanovnistva - uz sve veci standard/potrosnju, koji neko mora da plati, a koja se trenutno nadomjestava kradjom i oporezivanjem tudje akumulacije i proizvodnje, povecanim kamatama na svoj kapital i cestim neuspesnim lokalnim ratovima za sirovine.
Preporuke:
0
0
46 ponedeljak, 31 maj 2010 17:06
Petrushin
7) Kina vec ima "overcapacity"* ali ga ona rjesava tako sto investira u izgradnju krupnih drzavnih projekata, jer ima domacu stednju (donekle i suficit) na koje moze da se dugorocno osloni; za razliku od USA i UK;

8) Privatni kapital vec bjezi iz USA i UK**, jer je profit znatno veci u BRIK zemljama. Otuda je deficit idstih sve veci a njihova zavisnost od Kine sve veca, kada govorimo o kupovini drzavnih obveznica. problem nastaje jer je vecina tih obveznica kratkorocna pa je samim tim "capital flight" izrazeniji - u slucaju neke buduce krize;

9) Ako jednog Zapadnog privrednika***, jedna ista stvar kosta tri ili cetiri puta jeftinije, da je proizvede u Kini nego na Zapadu, sta mislite gdje ce je proizvoditi? Jednostavno Kina**** je nezaobilazna i jedino sto ne moze da proizvodi je visoka tehnologija - ali ne jos zadugo;

10) Price o nemackom Cetvrtom Rajhu su ozbiljne koliko i tekstovi g.Banjca o suverenitetu dinara i Centralne banke Srbije.


-------------
*Overcapacity in China: Causes, Impacts and Recommendations

http://www.rolandberger.ua/media/pdf/Roland_Berger_Overcapacity_in_China_20091201.pdf

**Debt and Deleveraging: The Global Credit Bubble and Its Economic Consequences - McKensey Institute Report

http://www.mckinsey.com/mgi/reports/freepass_pdfs/debt_and_deleveraging/debt_and_deleveraging_full_report.pdf

***The New Asian Hemisphere: The Irresistible Shift of Global Power to the East - Kishore Mahbubani

****Preparing for China's urban billion - McKinsey Report

http://www.mckinsey.com/mgi/publications/china_urban_billion/
Preporuke:
0
0
47 ponedeljak, 31 maj 2010 22:50
Dimitrije
@Petrushin,

1) Da, ali pre dve godine, na globalnom nivou, proizvodnja je bila (a i sada je) znatno veca od kolicine stvarnog novca u opticaju. Problem koji se tu javlja ne lezi u disproporciji ponude i potencijalne traznje proizvoda, vec u disproporciji u pogledu raspodele dohotka. Nemam vremena da detaljnije obrazlazem, ali sustina problema je u medjudrzavnoj raspodeli dohotka, gini koeficijentu i diskrecinoj potrosnji.

2) Terminoloski problem. Balon (ili mehur – bubble), je pojam kojim se opisuje vestacko naduvavanje cena necega (bilo cega) bez ikakvog realnog uporista. Izraz piramida se obicno vezuje za ono sto se na engleskom naziva “ponzi scheme”.

3) Predimenzionirani privredni kapaciteti ne zavise od velicine zemlje i broja njenih stanovnika, vec od kupovne moci stanovnistva. Ako je veci deo kineskih proizvodnih kapaciteta zavisio od izvoza, onda je sasvim jasno da ako propadnu drzave koje su kupovale njihove proizvode – mora da nestane i znatan deo kineskih proizvodnih kapaciteta. Kineski razvoj nije posledica njene velicine, vec posledica briljantno vodjene makroekomonije, pre svega monetarne politike. Dakle, i Kina nije bez problema ali ona svojom sjajnom makroekonomskom politikom ubrzano i paraleno radi na prestrukturiranju svoje proizvodnje, trazi nove trgovinske partnere i povecava unutrasnju traznju.

4) Tacno je da Kina moze da destabilizuje americko trziste HoV, ali ga ne moze srusiti. Sve dok americkoj vladajucoj klasi bude odgovarala prenaduvanost njihove berze, oni ce kreirati dovoljno novca za odbranu indexa. To se upravo sada i radi, najveci deo dolara iz nove emisije ide u odbranu indexa na berzi , i zato nema inflacije. Kina vec izlazi iz svih riskantnih pozicija, a za uzvrat kupuje drzavne obveznice, dakle, vrsi prekompoziciju potrazivanja. Ni Kini nije u interesu da preterano brzo izlazi iz dolara jer bi time samo obezvredila svoje devizne rezerve. Kina to radi filigrantski precizno.
...
Preporuke:
0
0
48 ponedeljak, 31 maj 2010 22:56
Dimitrije
...

5) Rat je neminovan, pitanje je samo: gde i ko? Ako ne bude rata onda ce biti nekog velikog "teroristickog napada", mozda cak i uz upotrebu atomske bombe.

6) Veliki brat nema sistemsku gresku u vladavini jer su tokom istorije uvek finansirali sve zaracene strane. Zrtve mogu biti samo narodi ali ne i vladajuca klasa. Uostalom, da ih je briga za narod ne bi se desio “teroristicki akt” rusenja WTC-a.

7) Ovo je deo sustina onoga sto je receno pod brojem 3. Problem koji imamo nas dvojica je u tome sto ti govoris o drzavama, a ja o vladarima iz senke. Drzave mogu da pucaju ali ne bih rekao da se oni bas mnogo uzbudjuju zbog toga. Njima drzave samo sluze kao logisticke baze ili instrumenti za sprovodjenje svojih zamisli, i nista vise od toga.

8) Ne bih rekao da se zapadni vladari mnogo brinu za svoje trgovinske deficite i za svoju neprofitabilnost. Sve dok su svi dugovi u valutama koje oni kontrolisu – sve je pod kontrolom. Sve dok postoji petro-dolar i dok neko kupuje njihove drzavne obveznice - za njih nema zime. Ako bude doslo do rata, doci ce u onom trenutku kada se nafta bude prodavala za valute ciju emisiju oni ne kontrolisu.

9) Da, ali sve pod pretpostavkom da postoji liberalizovana trgovina, a to moze da se promeni dok dlanom o dlan. Tehnologija je vazna, ali mislim da je energetsko pitanje najvaznije pitanje.

10) Nazalost, vecina naroda i “elite” deli tvoje misljenje, a takvo misljenje ce nam doci glave. Narod ce se osvestiti tek kada bude prekasno.
Preporuke:
0
0
49 utorak, 01 jun 2010 17:24
Petrushin
Dimitrije,

Prosjecni Amerikanac predje godisnje 12.500 milja, dok Everoplajnin predje jedva polovinu toga. Ako prihvatimo da ce do kraja godine nafta da predje 100 dolara po barelu, onda zamislite koliki je to namet za njega, dok ne postoji nacin da smanji kilometrazu, osim da kupi Japanca, koji trosi manje goriva nego njegov SUV.

Americka drzava duguje svojim gradjanima preko 5 BDP-a, kada se radi o penzionim, zdravstvenim i osiguravajucim fondovima. Tome dodajte i ovaj jedan BDP koji duguju strancima i imate sta: bankrot.

Vecina danasnje americke infrastrukture je gradjeno 80-tih (Boom) godina, i treba da se ponovo rusi i gradi, da ne bi doslo do kolapsa privrede i transporta. Citav jedan BDP je neohodno potrositi samo za to u narednih deset godina.

USA ce za dvadeset godina imati preko 30% spanskog govornog stanovnistva sto neminovno vodi uvodjenju dvojezicja ili moguceg gradjanskog rata.

Rat u Iraku i Avganistanu je po Stiglicu kostao - ili ce vec kostati - US ekonomiju preko 3 triliona dolara. Jedan trilion je naplacen preko ove krize i haircut-a na evropske, ruske, arapske i kineske sovereigh fondove. Ko ce da plati ostatak ili buduci rat, sa recimo, Iranom?

Mislim da ce se EU (citaj Nemacka) sve vise priblizavati Rusiji i Ukrajini, jer su tamo sve sirovine koje trebaju nemackoj privredi.
USA/UK nijesu uspjele da uvedu Nemce u unapred pripremljeni sukob u Gruziji, tako da je sada otpala i Ukrajina, kao potencijalno buduce zariste; a izgleda i Turska - samim tim je bilo kakav buduci sukob oko Krima i Crnog Mora postala cista fantazija.

Rusija ce uskoro dobiti znacajan prenos tehnologije iz Nemacke, sto ce stvoriti dodatne jake indstrijske grane, a nije nemoguce ocekivati i neki skoriji savez EU i Rusije ili P-Rusije. :o))

Germana u Evropi ima preko 120 miliona, Romanske grupe isto toliko, Slovena ima 300 miliona, Turaka oko 120 miliona. RAJH je u takvim kombinacijama prosto suluda ideja.

Kina je UPOREDNA VELICINA 21. vijeka!
Preporuke:
0
0
50 utorak, 01 jun 2010 17:57
Petrushin
Predimenzionirani privredni kapaciteti ne zavise od velicine zemlje i broja njenih stanovnika, vec od kupovne moci stanovnistva.


Ako Kina proizvodi SMT, Japan High tech a ostali u okruzenju Low-tech kakve ima veze sto stanovnistvo nema zapadni standard - bitno je da nijesu jedni drugima kkonkurencija.

Tacno je da Kina moze da destabilizuje americko trziste HoV, ali ga ne moze srusiti.


Da, zato su otisli da mole prije neki dan u punom sastavu da Kina ne smanjuje kupovinu obveznica, koje su u aprilu kupljene u rekordnom iznosu. Kina ima 2,400bn u rezervama i procjenjuje se da je oko 70% u dolarima. Da samo trecina toga izadje iz dolara, ko bi to kupovao US obveznice?

Ne da mogu da ruse bilo koje trziste kapitala, nego mogu da stvaraju krize. Jedino sto im to trenutno ne ide u prilog, osim kada pregovaraju o prenosu visoke tehnologije, koju ce kad-tad dobiti od Amera.

Kako ne shvatate da Kina izdrzava USA vec par godina jeftinim kapitalom. Da nema tog velikog kineskog suficita, kamate na novac bi bile dvocifrene - a ne 1-2%?!

Kina je trenutni "king maker"!
Preporuke:
0
0
51 utorak, 01 jun 2010 18:41
Petrushin
Da li je vama poznat Greshamov zakon:

Gresham's law: Bad money drives out good one!?

U stara vremena, zlatnog standarda, mnogi meshetari bi krunili zlatni novac, da bi onda od takve prasine pravili novi zlatni novac; samim tim bi neokrunjeni novac bio vredniji od ovih okrunjenih, pa ih vlasnici ne bi mijenjali za manje vrijedne - okrunjene.

Otuda bi ove okrunjene ostale u trgovini i razmjeni, dok bi ove citave ostale negdje "pod dusekom".

Nesto slicno se desava danas sa derivatima i zlatom. "Suprime" hipoteke su od kreditnih agencija dobile oznaku "triple A", iako ne vrijedi vise od 20 centi po dolaru, ali kako neko uopste da zna vise sta je pravi "triple A", kada se prodaju zajedno u sveznjevima ("bundles") CDO-a i CDS-a.

Jos nesto, "stvarnog novca" uvijek ima vise nego ostalih laznih kreditnih papira/derivata, jer je "cash core" oko 8-10%, pa otuda 10 puta vise papira nego stvarnog novca.

Sa pojavom "securitizacije", "naked" i "short" CDO, CDS, ABS, CLO, CDO square ... "leverage" moze da seze i do 100:1 - Lehman je propao pri 40:1 leverage-u. Zato je "securitisation" magicna rijec, koja stvara 'vrijednost' ni od nicega!

Trenutni svetski BDP je oko $50 triliona, a derivati na $550 triliona. Znaci da nijesu bas toliko ni prestampani. Pogresna tvrdnja i shvatanje je da derivati SMANJUJU RIZIK - oni ga samo prenose nekome drugome na teret.

Obicno onima koji vjeruju da znaju sta je pravi triple A (razni polupismeni sheici, ruski tajkuni, kineski sovereign fondovi, zapadni penzioni i osiguravajuci fondovi) zbog svoje umisljenosti i neznanja placaju debeli "haircut" na taj novac.

Nije problem sto je toliko derivata, nego sto je 3/4 izdato u USA i UK i niko ne zna sta ce da kupi u tim sveznjevima. Vecina ih je vec kupila! Otuda i zbog toga je ova danasnja Kriza u Grckoj i PIGS-ima. I sto je Veliki brat ozvanicio obicnu kocku kao sigurnu investiciju. Jos vam je dozvolio da se "naked" kladite, bez ikakvog zaloga onoga koji se kladi.
Preporuke:
0
0
52 sreda, 02 jun 2010 08:14
Dimitrije
@Petrushin,
-Opet pricamo o razlicitim stvarima, ja pricam o vladarima a ti pricas o drzavama. Briga vladare za dvojezicnost, ratove i gradjanske ratove. Oni ne samo da se ne boje nikavog rata vec ga mozda i prizeljkuju i pripremaju. Ukucas na google FEMA coffins i onda citas. Oni se plase samo revolucije, ali ako se zna da je barem 99% populacije imbecilno – onda nemaju razloga za brigu.
-Vec sam pomenuo da je energetski problem najveci problem i da je, za razliku od monetarnog problema, on problem objektivne prirode. Proizvodnja nafte je dostigla svoj vrhunac 2006. godine i zato je nemoguc dalji razvoj covecanstva sa postojecim energetskim resursima. Uslov za bilo kakav rast je ili pronalazak novog izvora energije ili pronalazak radikalno nove tehnologije za ustedu energije. Umesto toga, globalisti resenje traze u depopulaciji. Sve price o vetrogeneratorima, solarnim elektranama, vodoniku itd. su najobicnije budalastine. One u najboljem slucaju mogu dati dvadesetak % energije, i tu je kraj.
- Stiglic (kao i Krugman i svi ostali nobelovci) priča gluposti kao i obicno (ne dobija se nagrada tek tako). Sve dok svet prima dolar kao svetsku valutu, to Ameriku nista ne kosta, jer kao sto rece Bernanke oni mogu da proizvedu novca koliko god je potrebno. Sta tu ima nejasno?
- Najveci kupac americkih obveznica nije Kina vec SAD. Amerika emituje obveznice, FED emituje novac i daje povezanim domacim ili stranim bankama (da se vlasi ne sete) koje tim novcem kupuju americke obveznice. Kina kupuje obveznice ali i prodaje ostale dolarske HoV, tako da ako se gleda neto ucinak – Kina polako ali sigurno smanjuje dolarsku izlozenost. Kina namerno protura vesti da kupuje USA bonds da ne bi doslo do njihovog naglog pada cime bi Kina izgubila ogroman novac.
- Sve sto si rekao o zlatu mi je poznato.
- Kada kazes da je pukao Lehman, onda treba znati da su pukli samo akcionari autsajderi ali ne i vlasnici.
- Ne znam cemu sada prica o derivatima, pa barem je tu sve jasno.
Preporuke:
0
0
53 sreda, 02 jun 2010 10:36
stojan nenadović
Gospodine Petrushin, postoji formula po kojoj se emituje stvarni, odnosno realni novac. To je nekreditni novac koji se u opticaj daje kao poklon. Nekreditni novac je potrebna dodatna količina novca u opticaju (dM) kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M).
dM = kM ; k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
Ako se novac emituje po navedenoj formuli, nema inflacije, nema krize, nema dugova, a razvoj je veći, jer su cene manje a profiti veći. Tako treba da rade sve zemlje u svetu. Danas tako rade Kina, Indija, Brazil, Argentina i druge zemlje koje se snažno razvijaju. Posmatrajući svet u celini, on nije uopšte u krizi, nego se razvija brže nego ikad u istoriji. U krizi je samo manjina sveta, SAD i Evropa, tj. samo oni koji se služe novcem koji je kredit, tj. dug. Ostali već koriste novac kao poklon.
Preporuke:
0
0
54 sreda, 02 jun 2010 17:15
Petrushin
Dimitrije,

cini mi se da vi tim "vladarima" pridajete neke nadljudske osobenosti, a radi se samo o ljudima koji su isti kao Vi i ja, ali samo malo vise gladni slave i novca, i nadasve sebicni.

Koliko su mocni, pokazali su u Iraku i Avganistanu, tako da sada nikoga vise nije strah od njih, pa ce i neka buduca moblilizacija ici mnogo teze, jer je igra razotkrivena.

Morate da shvatite da je vrijeme svetske vladavine jedne tako male grupe prosto nemoguce i da se NARODI dobijaju rat protiv NACIJA - samim tim ce buduca globalna polarizacija ici po etnicko-kulturoloskim podjelama/plocama, a ne ekonomskim i ideoloskim.

Neki sledeci rat vecih razmjera ce biti kraj te njihove vladavine, jer prosto nemaju gdje drugo da se sakriju na ovoj Zemlji, a na Mars i Mjesec jos uvijek ne mogu.

Svaki "novac" je samo obican "brend", kao sto je to Koka-Kola. Sto je taj brend bolje upakovan, lijepo opisan i ubjedljiv, to je privlacniji za potrosaca. Dolar gubi taj sjaj i povjerenje, pa ga se svi zele da otkace kao kuge.
Problem je sto za neki novi brend treba vremena da bi stekao povjerenje, pa vlasnici dolarskog brenda imaju vremena jos malo da prodaju djubre za zlato.

Evro ce neminovno opstati ovu krizu i izaci iz nje jos jaci kao brend i valuta, samim tim ce biti jaca i sigurnija valuta od dolara. Kada predje 50% od onoga na trzistu novca, dolar ce da propadne a sa njim i USA kao drzava i sistem.

U svemu ima prelomna tacka pa i kod dolara, koji danas vrijedi mozda 2% od vrijednosti koju je imao na samom pocetku njegove upotrebe. To je otprilike taj "tipping point" koji je imao i Rimski dinar, kada je zauvijek nestao kao platezno sredstvo, a sa njim je nestalo i Rimsko carstvo.

Posto se prilicno udaljismo od profesorove teme, predlazem da se ubuduce posvetimo onome, sta je to nama u takvim uslovima ciniti i dugorocno planirati:

a) koje privredne grane

b) koji oblici menadzmenta

c) koji politicki sistem

d) koje savezi i asocijacije

e) kakav brend
Preporuke:
0
0
55 sreda, 02 jun 2010 17:36
Petrushin
Gospodine Nenadovicu,

Da li je po vama "nekreditni novac", ovo sto su Ameri uradili sa Subprime-om? Ako ubacite $650bn na trziste i okacite AAA i AA tim papirima, sta je to nego nekreditni novac? Ako onda napravite kreditnu liniju sa leverage-om od 30-40 puta na te iste toksicne papire, vi ste odlucili onda da srusite citav platni sistem.

Nekreditni novac moze da postoji samo ako se svi dogovore da odredjeni % bude u njemu na globalnom planu. Ako ga jedni koriste a drugi kupuju kao da je "zlato", onda vi prodajete "smece" nekom drugom, da bi finasirali svoje prohtjeve.

Upoznat sam sa dobrobitima upotrebe "local currency" na jednu nerazvijenu ekonomiju i steta da niko ne napise jedan tekst o tome - gdje pomocu lokalnog novca (manje velicine i teritorije) pomazete regionu da sto vise ljudi prodaje i koristi usluge, koje isti u postojecem platnom/novcanom sistemu ne moze da obezbijedi ili ostvari.

U stara vremena bi onaj koji ubere svoju letinu/ placao procenat te letine onome ko mu je cuva u MAG(H)AZI (otuda "magacini" i nas izraz za te "makhaze" u obliku DRZAVA/e). I dan-danas DRZAVA je cuvar tog blaga ali i njegov oporezivac.

Predlazem vam da napisete ovdje na NSPM-u jedan opsirniji tekst o tome, pa da svi zajedno prodiskutujemo koliko je to zaista ostvarljivo i moguce uvesti i sprovesti u Srbiji.
Preporuke:
0
0
56 četvrtak, 03 jun 2010 10:49
stojan nenadović
Gospodine Petrushin, formula koju sam dao odnosi se na stvaran, realan novac. Kreditni novac ulazi u opticaj kao dug koji se dodaje na realne troškove i čini nominalne troškove i cene.
Nominalni trošak (cena) = realni trošak (cena) + dug.
Dolar sada vredi 1% od svoje vrednosti početkom dvadesetog veka. Posle sadašnjeg ubacivanja dolara u opticaj, nominalna vrednost dolara biće jedan promil od njegove prvobitne vredosti. Da je od početka dolar emitovan po formuli koju sam dao, ne bi mu se menjala vrednost i on bi i danas vredeo kao što je vredeo na početku. Dakle, dolar bi imao realnu vrednost. Ali, ako se emituje realni novac, pojavljuju se tri različite vrednosti društvenih računa. Najmanju večičinu predstavlja zbir troškova, srednju veličinu predstavlja zbir tržišnih cena (GDP) a najveću veličinu predstavlja zbir dohodaka. Zbir dohodaka = zbir troškova (odnosno zbir dohodaka koji potiču iz troškova) + nekreditni novac (iz koga potiču dohoci koji su poklonjeni). Tako izgleda u realnom novcu. Ali sve cifre koje poznajemo su samo nominalne. U tim ciframa je i budžetski deficit. Kod budžetskog deficita, prihodi budžeta predstavljaju troškove, a rashodi budžeta predstavljaju dohodak koji je veći od troškova. Što je veći deficit to je znak napretka, jer napredak je najveći ako je najveći dohodak. To možete videti na mom sajtu http://npncredit-money.org
Moj e-mail je: Ova adresa el.pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli
Da li će NSPM objavlivati moje članke zavisi od NSPM a ne od mene.
Preporuke:
0
0
57 četvrtak, 03 jun 2010 18:18
Petrushin
Gospodine Nenadovicu,

Nisam bas najbolje shvatio sta se desava sa amortizacijom i R&D kod kreditnog novca! da li je on samo internog karaktera? Utice li na inflaciju ili deflaciju?

Sta ako zemlja vec ima dolarizaciju/evroizaciju?

Sta ako ga uvede samo jedna zemlja, a ostali ga ne uvedu?

Kakve su posledice po vec postojeci novac - npr. u slucaju Srbije, gdje su kreditori vecinom strana lica?

Da li takav novac treba/moze da se osigura? oporezuje?

Gdje se upisuje u Profit & Loss?

Kome se pripisuje: M2? M3? M4?
Preporuke:
0
0
58 subota, 05 jun 2010 13:02
stojan nenadović
Gospodine Petrushin, Ako se novi novac emituje samo kao nekreditni novac (poklon), onda se krediti mogu davati samo iz ušteđenog nekreditnog novca, i tada oni ne mogu uticati ni na inflaciju, ni na deflaciju, pa su pitanja koja postavljate bezpredmetna. Biagio Bossone, koji je bio izvršni direktor Svetske banke i MMF-a, određen je za vođu radne grupe koja je pripremala Zaključke Samita G-20 u Londonu, aprila 2009. godine. 8. marta 2009. godine, on je napisao: "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja". Stvaranje novca je jedna stvar a pozajmljivanje novca sasvim druga. Stvaranje novca je poklon a pozajmljivanje stvara dug. Svi problemi nastaju kada se novac stvara kao dug. Ako se stvara kao poklon, nikakvih problema nema.
Preporuke:
0
0
59 ponedeljak, 07 jun 2010 18:42
Petrushin
Gospodine Nenadovicu,

Zasto g. Bjadjo Bosone ide na G20, ako to moze svaka drzava ponaosob da uvede? Pa zato sto je to pojedinacno nemoguce uvesti, osim na lokalnom nivou unutar drzava, tj. jedino je moguce na globalnom nivou sprovesti!

Preskociste da mi odgovorite za AMORTIZACIJU?

Ako je novac beskamatni, onda je "ustedjeni novac" manji za vrijednost amortizacije, npr. kupljenih masina za taj beskamatni novac!

Isto tako, "Basel II" (ili vec Basel III) mora jasno da definise kako ce se taj novac knjiziti i koji mu rizik pripisivati?

Sta ako je investicija u kompaniji recimo 50/50 stranog kreditnog i domaceg nekreditnog novca - ko ima prvenstvo naplate u slucaju bankrotstva?

Sta ako neko izda vise beskreditnog novca, nego sto je nalozeno ili se tvrdi? Ko nadgleda protok tog novca?

Cini mi se da je ideja cista Utopija!
Preporuke:
0
0
60 utorak, 08 jun 2010 11:11
stojan nenadović
Gospodine Petrushin, nekreditni novac nije beskamatni kredit nego je to poklon. Ja sam strogo odvoji kreditni i nekreditni novac, a Vi stalno mešate te dve stvari i pronalazite probleme kojih neće biti ako se poklon i zajam strogo razgraniče. Nekreditni novac nije utopija nego realnost. Neke države ga emituju kroz budžetski deficit a neke kao nenaplativi kredit, koji se otpisuje (non-performing loans). Nekreditni novac će postati realnost, onda kad se stvari nazovu pravim imenom. U budžetskom deficitu najbolja je Australija a u non-performing loans Kina. Ni Kina ne emituje samo nekreditni novac.
Nekreditni novac nije lokalna valuta, po definiciji. Postoji svetski nekreditni novac i postoji nacionalni nekreditni novac. Lokalna valuta se pravi iz nužde a ne zato što je to neka ekonomska zakonitost. Najbolje je da postoji svetski nekreditni novac i zato podržavam Bosoneov predlog. Tri puta sam mu pisao ali mi nije odgovoro. On i dalje objavljuje članke ali više ne spominje nekreditni novac. Valjda ga se odrekao. Nekreditni novac nije utopija u smislu da je to stvarno nemoguće. To je nemguće samo zato što to ne odgovara grupi Bilderberg. Grupa Bilderberg je došla na dnevni red Evropskog parlamenta, a Fed na dnevni red Kongresa. Bliži se Kraj Feda i Evropske Centralne Banke.
Preporuke:
0
0
61 sreda, 09 jun 2010 12:29
stojan nenadović
Gospodine Petrushin, ako se greškom emituje više nekreditnog novca nego što je potrebno, pojaviće se inflacija, pa je potrebno povlačiti novac iz opticaja u vidu poreza koji se ne troše odnosno u vidu budžetskog suficita. Stvar je jednostavna. Ako novca nema dovoljno (pojavljuje se neprodata roba ili se smanjuj cene), dodaje se još novca u vidu poklona. Ako novca ima previše, novac se povlači iz opticaja u vidu poreza. Koliko je potrebno. I to je sve. Uz pomoć elementarne matematike. Dođite na moj sajt http://noncredit-money.org i pišite mi na email.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner